Na radionici „Uhvatimo lažibubu“ studenti i studentice vježbali su kako prepoznati i provjeriti negativne misli koje se javljaju tokom učenja. Održali smo je u srijedu, 28. oktobra, u Studentskom domu „Prof. dr. Fikret Hadžić“, a vodila ju je Diana Riđić, psihologinja i KBT psihoterapeutkinja.

KBT je kognitivno-bihevioralna terapija, pristup koji polazi od toga da misli utiču na to kako se osjećamo i šta radimo. Radionica se bavila mislima koje se, dok učimo, jave same od sebe. Stručno se zovu negativne automatske misli, a na radionici su dobile ime „lažibube“, jer takva misao može i lagati.

A lažibuba se hvata dokazima. Stoga su studenti, u krugu i s olovkom u ruci, svoje misli ispitivali kao detektivi. Vodilo ih je pet pitanja sa slajda „Detektor laži: ispitaj dokaze“. Prvo su tražili dokaze koji negativnoj misli govore u prilog i one koji joj ne idu u prilog, pa još neko objašnjenje. Onda je došlo pitanje šta bi rekli prijatelju u istoj situaciji, a na kraju koliko sada, na skali od 0 do 100, vjeruju početnoj misli. Cilj takve provjere je da negativnu misao zamijeni konstruktivnije tumačenje.

Kad je misao provjerena, ostaje još da se počne.

Među tehnikama predstavljenim na radionici tri su kratke vježbe za sam početak, kad se učenje odgađa. Po „pravilu pet minuta“ student izabere zadatak koji odgađa i obaveže se da će na njemu raditi samo pet minuta. Tek onda odlučuje hoće li nastaviti. U drugoj, poznatoj kao Pomodoro, poslije 25 minuta učenja slijedi 5 minuta pauze, a oboje se može prilagoditi. Treća je „ako-onda plan“, kojim se unaprijed odlučuje šta se radi u određenoj situaciji. Primjer s radionice glasi: „Ako primijetim da nemam motivaciju, onda ću sjesti za sto i 20 minuta ponavljati gradivo.“

O učenju i odgađanju razgovarali smo sa studentima i prošle jeseni. Ove godine smo se toj temi vratili krajem oktobra, kad su pred novim studentima prvi kolokviji. Radionica je dio našeg projekta zaštite mentalnog zdravlja.

Uz stipendiju studenti u domu imaju i ljude kojima se mogu obratiti. Nove studente od septembra prate vršnjački mentori i mentorice, a kad nekome zatreba više od razgovora s kolegom, dostupna je i stručna psihološka pomoć. U Psihološkom savjetovalištu Fondacije, koje vodi psihologinja Merima Imamović, studenti tokom akademske godine imaju radionice i individualno savjetovanje. Fotografije s radionice pogledajte u galeriji.