Da li smatramo da je mentalno zdravlje samo problem malog broja osoba koje imaju mentalne poteškoće? Ako se osjećamo tužno i bezvoljno da li to znači da nismo mentalno zdravi? Da li ste čuli za vjerovanje da psihologu idu samo osobe koje su bolesne?

Sve ovo su neki od mitova o mentalnom zdravlju. U ovom tekstu želimo neke od njih adresirati i približiti odgovor o tome šta je mentalno zdravlje.

Mentalno zdravlje je, baš kao i fizičko zdravlje, pitanje i odgovornost za svakog čovjeka.

Mentalno i fizičko zdravlje su važne komponente cjelokupnog zdravlja. Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mentalno zdravlje je „stanje blagostanja u kojem je pojedinac u mogućnosti nositi se s normalnim životnim stresom, ostvaruje vlastite potencijale, može raditi produktivno i u mogućnosti je doprinijeti svojoj zajednici”. Karakteristike mentalnog zdravlja su rezilijencija, optimizam, zadovoljstvo i fleksibilnost.

Mentalno zdravlje znači puno više od odsustva bolesti.

Mentalno zdravlje se može predstaviti kao kontinuum. U zavisnosti od situacije i životnih uvjeta, svaka individua se može naći na svakom od dijelova kontinuuma, kao i mijenjati položaj spram poboljšanja ili pogoršanja okolnosti. Ako se duže vrijeme osjećamo tužno i bezvoljno, ili nas nešto muči zbog čega ne možemo djelovati i koncentrisati se, ne bismo se nužno smatrali mentalno bolesnima, ali ni potpuno zdravima. To ukazuje na to da je naše mentalno zdravlje trenutno narušeno i da bismo trebali posvetiti pažnju njegovoj brizi.
Pogoršanje mentalnog i cjelokupnog zdravlja je normalna reakcija na stresne i traumatske događaje kojima svjedočimo prethodnih nekoliko dana u našoj zemlji. Podrška zajednice i stručna pomoć mogu biti ključne u procesu opravka koji je različitog trajanja za svakog od nas. Stigma koja je prisutna u domenu mentalnog zdravlja nas ponekad spriječava da prepoznamo problem i potražimo pomoć. Kao što nakon nesreće možemo imati fizičku povredu, gubitak ostavlja trag na naše psihičko stanje. Znati da smo svi zajedno u ovome i da su sve reakcije uredu i ljudske , može biti prvi korak u prihvatanju podrške.

Svima nam je u određenim periodima života koristan razgovor sa psihologom.

Svima nam je u određenim periodima života koristan razgovor sa psihologom. Odlazak psihologu ne znači da smo bolesni. Psiholozi nam mogu pomoći i u prilagodbi na određene sredine, promjenu životnih okolnosti ili razvoju novih vještina. Psiholozi nam mogu pomoći da se kroz razgovor povežemo sa sobom i naučimo alate kroz koje se vremenom osnažujemo kako bismo samostalno pristupili rješavanju problema i postali rezilijentniji za životne neizvjesnosti. Pronaći prostor povjerenja u kojem možemo biti autentični može biti vrlo ljekovito.

Pogoršanje mentalnog i cjelokupnog zdravlja je normalna reakcija na stresne i traumatske događaje kojima svjedočimo prethodnih nekoliko dana u našoj zemlji. Podrška zajednice i stručna pomoć mogu biti ključne u procesu opravka koji je različitog trajanja za svakog od nas. Stigma koja je prisutna u domenu mentalnog zdravlja nas ponekad spriječava da prepoznamo problem i potražimo pomoć. Kao što nakon nesreće možemo imati fizičku povredu, gubitak ostavlja trag na naše psihičko stanje. Znati da smo svi zajedno u ovome i da su sve reakcije uredu i ljudske, može biti prvi korak u prihvatanju podrške. 

Mentalno zdravlje studenata

U ovom periodu pred mladima je nekoliko razvojnih zadataka kao što je razvoj samostalnosti, istraživanje potencijala i karijernih interesa, pronalazak partnera, izgradnja identiteta i drugi. Istraživanja ukazuju da je nivo stresa veći za studente nego za njihove vršnjake koji ne studiraju. Upisom fakulteta u drugom gradu, studenti biraju nova okruženja za život i rad. U procesu tranzicije, za studente je važno kreirati prostor podrške u kojem će brže doći do informacija koje su im u tom periodu ključne te biti osnaženi za nastavak svoje karijere i produktivnost. Vidimo zajednicu kao važan resurs u tome. Stoga, vršnjačko mentorstvo je jedan od naših važnih projekata u ovoj oblasti.

Projekat mentalnog zdravlja u Fondaciji Izvor nade

Tokom godine će za studente biti realizovane radionice koje vode psiholozi i psihoterapeuti. Teme biramo spram aktualnih studentskih izazova u različitim periodima i njihovim povratnim informacijama tokom projekta. Najčešće razgovaramo o prilagodbi na studij, organizaciji vremena, stilovima učenja, međuljudskim odnosima, stresu, anksioznosti i drugim temama. Pored toga, studenti imaju priliku za individualno i grupno savjetovanje u sklopu psihološkog savjetovališta doma.
Kroz projekat, u organizaciji aktivnosti rado uključujemo naše studentice Psihologije koje uvijek donesu i nove ideje našem programu.

Naša poruka na Svjetski dan mentalnog zdravlja

Razgovarajmo o emocijama, odnosima, problemima, slabostima, snagama, o svim temama koje su ljudske. Pronađimo vrijeme za istinski rad na sebi i svoje psihičko zdravlje.