Fondacija “Izvor nade” drugu godinu zaredom realizuje aktivnosti povodom 16 dana aktivizma u sklopu kampanje “Ne žmiri”, kojom se želi istaći problem rodno zasnovanog nasilja u bh. društvu i pozvati na informisanje i rad na rješavanju ovako obimnog problema.

Kao i prošle godine, svojim online aktivnostima kroz Online kampanju na društvenim mrežama “Ne_žmiri vol.2.”, šaljemo poruke uspješnih dama i aktivistica iz cijele zemlje koje pozivaju na akciju, osnaživanje i borbu.

Jedna od ovogodišnjih aktivnosti koju implementujemo u saradnji sa TPO Fondacijom na UNIGEM projektu jeste i projekcija igrano – dokumentarnog filma “Bez glasa” u produkciji Forum Teatra, koji govori o pojavnim oblicima nasilja. Uz projekciju filma je predviđen i Otvoreni forum sa panelisticama – Zorana Tovilović, Jadranka Miličević, Ivana Kulić, Lamija Balta, koje će govoriti o pojavama rodno zasnovanog nasilja u bh. društvu. Događaj je otvoren za javnost i bit će upriličen 08.12.2022. u prostorijama Studentskog doma “Prof.dr. Fikret Hadžić” na lokaciji Butmirska cesta 18d Ilidža, od 18:30 – 21:00.

Aktivnosti u sklopu kampanje provode se u periodu od 25. novembra do 10. decembra 2021. Međunarodna zajednica obilježava 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja. Datumi su značajni jer naglašavaju da je nasilje nad ženama kršenje ljudskih prava. Od 1981. godine međunarodna zajednica obilježava 25. Novembar kao dan borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja. U februaru 2000. Opća skupština UN-a odredila je taj dan kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, dijelom u čast sestrama Mirabal iz Dominikanske Republike koje su 1960. brutalno ubijene po nalogu tadašnjeg vladara zbog političkog aktivizma. 

Cilj kampanje je da se podigne svijest javnosti o problemu nasilja nad ženama te informiše o servisima koji postoje za žrtve nasilja. Nasilje nad ženama nije privatna stvar i dešava se svakodnevno širom svijeta u raznim oblicima. Fondacija lokalne demokratije je 2000. godine uspostavila Sigurnu kuću – Sklonište za žene, djevojke i djecu žrtve nasilja u porodici.

Neinformisanost o postojanju službi za pomoć je u nizu prepreka za žene koje žele prijaviti nasilje. U borbi protiv nasilja nad ženama, mediji imaju važnu ulogu kroz slanje jasnih i glasnih poruka s ciljem informisanja javnosti o ovom problemu i poticanja žrtava da prijavljuju doživljeno nasilje.

Svake godine u razdoblju između Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama I Međunarodnog dana ljudskih prava brojne organizacije provode kampanju #16DanaAktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Zašto je važno uključiti se u #16DanaAktivizma?

„Prema istraživanju koje je proveo OSCE, polovina žena u BiH je doživjela neki oblik nasilja počev od dobi od 15 godina, a samo 15% žena prijavilo je nasilje počinjeno od strane ne-partnera. Žene u BiH predmetom su alarmantno visokih nivoa rodno zasnovanog nasilja, što je jednostavno neprihvatljivo. Potrebno je poduzeti konkretne korake da se osigura dobrobit i sigurnost žena u BiH. Vlasti bi trebalo da izdvoje adekvatna finansijska sredstva za širenje svijesti o postojanju i o pristupu službama za podršku preživjelim, te da osiguraju dosljedno kažnjavanje počinitelja. Ovo bi trebalo da bude prioritet svima, bez obzira gdje rade ili koju funkciju obnašaju“, istakla je ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH.

Utjecaj nasilja je ozbiljan i dugotrajan, a implikacije po zdravlje i dobrobit žena kompleksne su i široko rasprostranjene. Preživjele žrtve obično osjećaju strah, šok, sram ili bijes, i oko tri od deset žena pogođene su dugotrajnim psihološkim posljedicama, kao što su osjećaj ranjivosti, depresija, gubitak samopouzdanja i poteškoće sa spavanjem. Nasilje nad ženama je rezultat rodne neravnopravnosti, rodnih stereotipa i uvriježenih kulturoloških normi.

Od najvećeg je značaja da relevantna ministarstva i institucije u Bosni i Hercegovini, zajedno s nevladinim organizacijama i medijima, redovno provode kampanje informisanja i širenja svijesti kako bi se promijenila percepcija tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa, te kako bi se javnost informisala o individualnim i društvenim posljedicama nasilja nad ženama. Promovisanje dostupnih službi za podršku preživjelima i informisanje javnosti o tome na koji način se nasilje može spriječiti, u što spada praksa nulte tolerancije i adekvatne kaznene politike za počinitelje, te uključivanje muškaraca i dječaka u borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, od izuzetno je velikog značaja.

Svi možemo prijaviti i pomoći osnaživanju žena kako bi prijavljivale slučajeve nasilja policiji na broj 122. Pomoć je takođe na raspolaganju ženama kojima je potrebna putem besplatnih SOS linija: 1265 (za Federaciju BiH), 1264 (za Republiku Srpsku).

Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje najrasprostranjenije kršenje ljudskih prava u svijetu, pogađajući više od 1 od 3 žene – brojka koja je ostala uglavnom nepromijenjena tijekom posljednjeg desetljeća.

Globalne izvanredne situacije, krize i sukobi dodatno su intenzivirali nasilje nad ženama i djevojčicama i pogoršali pokretače i faktore rizika. Digitalizacija koja se brzo širi povećava nasilje nad ženama i djevojčicama na internetu, pogoršavajući postojeće oblike nasilja i dovodeći do pojave novih. U isto vrijeme, došlo je do porasta pokreta protiv prava i antifeminističkih skupina, što je dovelo do širenja regresivnih zakona i politika, oštre reakcije na organizacije za prava žena i porasta napada na braniteljice ljudskih prava i aktivistice.

U ovom kontekstu, okončanje nasilja nad ženama može se činiti nezamislivim, ali nije. Smanjenje nasilja nad ženama u velikim razmjerima može se postići aktivizmom i zagovaranjem zajedno s koordiniranim djelovanjem u pravosudnom, zdravstvenom, financijskom i drugim sektorima. Nedavni dokazi pokazuju da su jaki i autonomni pokreti najkritičniji čimbenik u pokretanju promjena. Zaustavljanje nasilja nad ženama svačiji je posao. Ovih 16 dana pokažite svoju solidarnost s pokretima i zagovornicama diljem svijeta. 

Nasilje nad ženama je rašireno

, ali nije neizbježno – osim ako ne šutimo. Suočeni s rastućim antifeminističkim pokretima, važnije je nego ikada da otvoreno govorimo.

Nasilje nad ženama ima mnogo oblika. Može biti fizički, seksualni ili emocionalni. Može biti javno ili privatno, online ili izvan njega, počinjeno od strane neznanca ili intimnog partnera. Bez obzira na to kako, gdje ili zašto se događa, to ima ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice za žene i djevojke i služi za sprječavanje njihovog punog i ravnopravnog sudjelovanja u društvu.

Stvorite sigurnije okruženje za sve online i offline tako što ćete potaknuti svoje vršnjake da razmisle o vlastitom ponašanju i progovore kada netko prijeđe granicu ili zatražite pomoć drugih ako se ne osjećate sigurno. Svake godine kampanja 16 dana aktivizma poziva na ujedinjenu, globalnu akciju za zaustavljanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

Pridružite nam se u pozivu vladama da premoste nedostatke u financiranju za rješavanje problema nasilja nad ženama i djevojčicama, osiguraju održavanje osnovnih usluga za osobe koje su preživjele nasilje tijekom kriza i sukoba, provedu mjere prevencije i ulažu u prilagodbu i poboljšanje usluga spašavanja života za žene i djevojčice u različitim kontekstima.  

Svijetu su potrebni snažniji mehanizmi zaštite za sprječavanje i uklanjanje nasilja, uznemiravanja, prijetnji, zastrašivanja i diskriminacije braniteljica ljudskih prava te zagovornica i aktivistica ženskih prava. Zastupljenost žena u mjestima odlučivanja pomaže osigurati da su potrebe žena i djevojčica u prvom planu – u odgovorima na krize, humanitarnim i mirovnim sporazumima i politikama svih vrsta. Istovremeno, žene na vlasti su suočene s povećanim rizikom od nasilja: u 5 regija, 82 posto parlamentarki prijavilo je da je doživjelo neki oblik psihičkog nasilja tokom svog mandata. Podržite političke kandidatkinje te organizacije i frime koje vode žene. Ili uzmite stvari u svoje ruke – postanite žena vođa koju želite vidjeti u svijetu. Potrebna su sveobuhvatna i višesektorska rješenja za okončanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djevojčicama do 2030. godine, u skladu s Ciljem održivog razvoja UN-a.

#NeŽmiri #Progledaj