U Fondaciji “Izvor nade” u Sarajevu prošle sedmice održana je psihološka radionica na kojoj je obrađena tema stresa i njegovog uticaja na mlade u akademskom okruženju. Radionicu je vodila psihologinja i edukantica integrativne psihoterapije Mia Komšić, a razgovaralo se o mehanizmima prepoznavanja i regulacije stresa, važnosti emocionalnog zdravlja te načinima na koje studenti mogu izgraditi otpornost na brojne životne i akademske izazove.

Uloga stresa u studentskom životu

Stres je uobičajena pojava o kojoj mnogi studenti razgovaraju gotovo svakodnevno. Razdoblje visokog obrazovanja često nosi sa sobom brojne odgovornosti i promjene – ispitne rokove, izlaganja pred grupom, rad na projektima, ali i moguća preseljenja, prilagođavanje novoj sredini i traženje samostalnosti. Tradicionalno, stres se posmatra uglavnom kroz psihičku prizmu, no naglašeno je da on ima i mjerljive fizičke posljedice, poput naglih promjena raspoloženja, glavobolje, poremećaja sna, pa i dugoročnih efekata na cjelokupno zdravlje.

Prema riječima Mie Komšić, nedovoljno osvještavanje stresa utiče na to da studenti kasno prepoznaju znakove poput stalne zabrinutosti ili pojačanog umora. “Često tek pred ispitne rokove ili u jeku akademskih obaveza mladi uviđaju da su anksiozni, neispavani i da se teško fokusiraju”, objašnjava Komšić. Ona je tokom radionice naglasila da su to signali koje ne treba zanemariti, jer se pravovremenim suočavanjem i korištenjem adekvatnih strategija mogu spriječiti ozbiljnije posljedice po mentalno zdravlje.

Razumijevanje izvora stresa

U sklopu radionice diskutovalo se i o tome kako izvori stresa nisu uvijek isključivo individualni, nego i društveni i sistemski. Uobičajeni akademski pritisci, poput težnje za visokim ocjenama, redovnih seminarskih zadataka i rokova, mogu se dodatno pojačati ekonomskim izazovima, pogotovo za studente koji uz studij rade ili finansijski pomažu svoje porodice. Pored toga, iskustva gubitka ili tuge (grief), kao što su udaljavanje od porodice, pa čak i preseljenje iz jednog grada u drugi, mogu biti intenzivni okidači stresa.

Osim toga, prisutan je i pritisak tzv. “preferiranih narativa”, kako su opisali brojni autori i istraživači. Radi se o neformalnim “skriptama” kojima se studenti prilagođavaju kako bi ispunili očekivanja okoline – da izgledaju samouvjereno, zadrže dobar prosjek i ne priznaju teškoće ili neuspjehe. Ova potreba za „idealnim imidžom“ stvara dodatni osjećaj anksioznosti i pojačava doživljaj da nisu dovoljno dobri, pogotovo u poređenju s drugima.

Važnost emocionalnog regulisanja

Emocije su neizostavan dio ljudskog iskustva, a u studentskom periodu one se često čine intenzivnijim zbog niza promjena i neizvjesnosti. Ključno je, kako je rečeno na radionici, razvijati svijest o vlastitim emocionalnim stanjima i tehnikama samoregulacije. Pritom se posebno ističu:

• Kognitivna reinterpretacija (reappraisal): Riječ je o promjeni pogleda na stresnu situaciju. Umjesto da ispit bude doživljen kao “odlučujući” i “kobni” događaj, korisnije je gledati ga kao priliku za pokazivanje usvojenog znanja ili kao jedan od mnogih koraka u akademskom rastu.
• Tehnike opuštanja: Opuštanje zahtijeva svjesno ulaganje u kvalitetan odmor i aktivnosti koje smiruju um. Kratka šetnja, razgovor s bliskim prijateljem ili bavljenje hobijem mogu značajno umanjiti stres i ojačati otpornost.
• “Problem-solving” pristup: Umjesto odlaganja obaveza ili izbjegavanja suočavanja, studenti se podstiču da naprave konkretne planove. Primjera radi, izrada detaljnog rasporeda učenja za ispitne rokove, podjela materijala po poglavljima ili temama, te vođenje kratke evidencije o napretku mogu umanjiti osjećaj preplavljenosti zadacima.

Komšić je naglasila da vještine emocionalne samoregulacije treba usvajati na vrijeme, a ne tek kad se student suoči s teškim psihičkim krizama. “Potrebna je praksa, ali svako ko uloži trud može naučiti bolje reagovati na stres, preokrenuti negativne misli i očuvati motivaciju”, navela je.

Socijalna podrška i mentalno zdravlje

Iako je individualni rad na sebi važan, socijalna podrška se pokazala presudnom u održavanju mentalnog balansa. Tokom radionice je istaknuto da prijatelji, kolege s fakulteta, porodica i mentori čine mrežu podrške koja pomaže mladima da se ne osjećaju izolirano. Razgovor s nekim ko prolazi kroz slične probleme ili je već prošao istu fazu može biti izuzetno oslobađajući.

Pored toga, ponuđene su informacije o dostupnim resursima i službama za mentalno zdravlje na univerzitetima. Za studente koji se nose s intenzivnim izazovima ili prolaze kroz težak gubitak, savjetodavni centri i psihološka savjetovališta mogu pružiti stručnu pomoć i dodatne smjernice. Istaknuto je da je traženje pomoći pokazatelj svjesnosti i hrabrosti, a ne slabosti.

Izazovi modernog doba i budući planovi

Na pitanje o uticaju modernih tehnologija i društvenih mreža, učesnici su podijelili mišljenje da digitalna sfera može višestruko doprinijeti stresu. Neprestano upoređivanje s drugima, konzumiranje isključivo “najboljih trenutaka” iz tuđih života i neprekidna dostupnost mogu stvoriti dodatni pritisak. Stoga je bilo govora o takozvanim “digitalnim detoksima”, ograničenju vremena provedenog na društvenim mrežama i kritičkom osvrtu na sadržaj koji se prati.

U planu su nove radionice i predavanja posvećena razvoju praktičnih vještina za upravljanje stresom te jačanju komunikacijske kompetencije. Poseban naglasak bit će stavljen na prevenciju izgaranja (burnout) i na osvještavanje važnosti mentalnog zdravlja kao integralnog dijela cjelokupnog života studenata.

Poruka mladima i zaključna razmatranja

Završavajući program, Komšić je podijelila optimističnu poruku za studente: “Svaka životna faza nosi određen stepen stresa, ali mladim ljudima je dostupno više opcija za pomoć nego ikada prije. Važno je podizati svijest i govoriti o ovim temama, umjesto da se problemi guraju pod tepih.”

U savremenom društvu koje neprestano postavlja nove zahtjeve, ovakve inicijative doprinose stvaranju generacija studenata spremnih da se nose s izazovima na zdrav i konstruktivan način. Iz Fondacije “Izvor nade” će se aktivnosti ovog tipa i nadalje organizovati kako bi se studentima približili edukativni sadržaji i obezbijedili uslovi za rad na psihološkoj otpornosti. Stvaranje okruženja u kojem je dozvoljeno govoriti o poteškoćama, razmjenjivati savjete i zajednički raditi na prevazilaženju prepreka predstavlja jedan od naših najvažnijih ciljeva.

Upravo kroz takve programe, mladi imaju priliku uočiti da nisu usamljeni u borbi s brigama i strahovima, već da postoje provjereni alati, tehnike i stručna pomoć. Kada se prepozna važnost mentalnog zdravlja, značajno se umanjuje rizik od ozbiljnih posljedica, a povećava se sposobnost za uspješno nošenje sa svim aspektima akademskog i ličnog razvoja.

Ovaj događaj bio je još jedan korak ka osnaživanju studentske zajednice u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujemo se organizatorima i učesnicima i nadamo se da će otvoreni razgovori o stresu i emocionalnim izazovima potaknuti daljnju saradnju među obrazovnim institucijama, stručnjacima i samim studentima, te dovesti do kreiranja društva koje cijeni i brine o psihološkom blagostanju mladih.